Za stare narode bijeli golub bio je sveta ptica
PORIJEKLO GOLUBOVA – KOLIKO SU STARI?
Golubovi kakve danas viđamo u našim gradovima potiču od golubova pećinara. Riječ golub zapravo dolazi od latinske riječi pipio što u prevodu znači mlada ptica.
Tokom vremena taj naziv se mijenjao. Najčešći nazivi za gradske golubove danas je domaći golub.Tokom istorije golubova te ptice prošle su svašta: od svetih ptica preko golubova ratnih heroja do današnjih ukrasa gradskih trgova, kućnih ljubimaca, izložbenih primjeraka i nažalost gurmanskih delicija napoznatijih svjetskih restorana.
Prve slike koje govore o suživotu ljudi i golubova nastale su u Mezopotamiji (današnji Irak) prije više od pet hiljada godina. Sumerani su prvi počeli uzgajati bijele golubove, a danas ih po gradovima imamo u raznim bojama. Za stare narode bijeli golub bio je sveta ptica, a u prilog tome govori podatak da su arheolozi u grobnicama faraona često pronalazili mumificirane golubove.
Golub se pojavljuje kao pozitivna figura u svim religijama, a donosimo vam
dvije priče iz kršćanstva i islama.
GOLUB KAO BIBLIJSKI MOTIV
Kroz vijekove, golub je prošao svašta. Od Boga do vraga. Od junaka do ”letečeg štakora” koji samo ”vrši veliku nuždu” i ”širi zarazu”. Prvi put golub, odnosno golubica, pojavljuje se u Starom zavjetu u priči o Noi i golubici mira. Kasnije, u Novom zavjetu golub se spominje kod Isusovog krštenja, kada je golubica spuštena kao Duh Sveti.
Noah i golub mira
Slike golubica čest su motiv u kršćanskoj umjetnosti. Upravo ti rani kršćanski zapisi o golubovima kao bezgriješnim stvorenjima trebali bi biti putokaz shvaćanja ove vrste. Vjerski značaj golubova zastupljen je u svim religijama, a posebno u Indiji.
GOLUB U ISLAMU
Ali ibn Said prenio je od Muhammeda ibn Karama, koji je rekao:
“Vidio sam par golubova u kući Musa ibn Džafera – mir neka je na nj – muški je bio zelen sa nešto smeđih tačaka po sebi, a ženka je bila crna. Vidio sam Imama kako im mrvi hljeb dok je sjedio za sofrom govoreći: “Oni se kreću noću i prave mi društvo. Ništa se ne mrdne noću, a da se oni ne zatresu, i da Allah time ne odbije zle duhove koji budu ušli u kuću.”
Ali ibn Said je prenio od Muhammeda ibn Karama, od Abu Hamze al-Sumalija, koji je rekao:
“Moj djed ima golubove i ja sam ih pobio u srdžbi. Potom sam otišao u Meku i svratio sam Imamu Abu Džaferu al-Baqiru – mir neka je na nj – prije izlazka sunca. Kada je sunce granulo, vidio sam mnoštvo golubova u kući. Upitao sam Imama neka pitanja i zapisivao njegove odgovore. Moje srce bilo je preokupirano onim što sam učinio u Kufi, što sam bespotrebno pobio golubove. Rekoh tada sebi: ‘Da nema dobra u tim golubovima, Imam ih ne bi držao u kući.’ Abu Džafer – mir neka je na nj – reče mi tada: ‘Šta te muči, o Abu Hamza?’ Rekoh: ‘O sine Allahova Poslanika, ja sam dobro.’ On reče: ‘Tvoje misli su negdje drugdje.’ Rekoh: ‘Da, Allaha mi.’ I ispričah mu dogodovštinu s njima, i da sam iznenađen mnoštvom golubova kod njega. Al-Baqir – mir neka je na nj – reče: ‘Ružno je to što si učinio, o Abu Hamza. Ne znaš li da kada se džinni (duhovi) igraju sa našom djecom, da se zlo odvlači od njih, leputanjem golubova, i da oni pozivaju na molitvu na kraju noći? Zato udijeli po jedan dinar za svakog od njih, zbog toga što si ih pobio u ljutnji.’”
GOLUBOVI I INTELIGENCIJA
Golubovi se smatraju jednim od najinteligentnijih ptica na planetu. Primjerice, golubovi spadaju među šest vrsta nesisavaca koji sebe mogu prepoznati u ogledalu. Također, može s razumijevanjem razlikovati 26 slova engleske abecede te ih povezati u jednu cjelinu.
Naučno je dokazano da golub može razlikovati ljude na fotografijama. Ne čudi zato što im je čovjek tokom vijekova povjerio tako važne zadatke poput raznošenja vojnih tajnih, važnih sportskih i financijskih izvještaja. Manje je poznato da su golubovi uz raznošenje poruka u nekim državama sudjelovali u spašavanju unesrećenih ljudi na moru.
GOLUBIJI IZMET, NEKADA VAŽNA SIROVINA, DANAS…
Danas se neopravdano golubove smatra više štetnima nego korisnima. Rezultat je to farmaceutske, ali drugih industrija koje su početkom 20. vijeka počele negativnu kampanju protiv golubova.Proizvodnja lijekova osjetljiv je biznis, a farmaceutski lobiji, kako bi opravdali bježanje virusa iz laboratorija, morali su naći žrtvu. Budući da se gradski golubovi često gnijezde u zgradama, pa tako vjerojatno i u tvornicama, farmaceuti su potaknuli mit o zaraznim golubovima koje svim silama treba istrijebiti.
Danas zbog toga postoji cijela industrija koja se bavi smišljanjem patenata za uništavanje golubova – od uzgoja jastrebova i ostalih ptica grabežljivaca do proizvodnje tehničkih naprava za rastjerivanje golubova. Sve je otišlo toliko daleko da su i gradske vlasti većine svjetskih metropola, očito pod nečijim pritiskom, krenule u rastjerivanje ovih ptica. Iako je golub neopravdano proglašen velikim problemom 21. vijeka, u istoriji to nije bilo tako.
Tokom 16, 17 i 18. stoljeća golubovi su u Evropi bili itekako korisni. Konkretnije, njihov izmet bio je vrlo cijenjeno poljoprivredno gnojivo.Vjerovali ili ne golubove su u golubnjacima (kuće za golubove poput kokošinjaca) od kradljivaca koji su krali njihov izmet čuvali stražari. Osim u poljoprivredi, golublji izmet koji je bogat kalijevim nitratom u Engleskoj koristio se za proizvodnju baruta i bio je cijenjena sirovina.
GOLUB PISMONOŠA
Prva komunikacijska mreža u kojoj su sudjelovali golubovi postojala je pet tisuća godina prije Krista u Siriji i Perziji. U 12. vijeku golubovi su i u Bagdadu također raznosili pisma. Bio je to tada jedini način komunikacijske mreže. U doba Rimskog carstva golubovi su bili glasnici koji su raznosili rezultate sa sportskih takmičenja poput Olimpijskih igara. Također, u Engleskoj, prije nego što je izumljen telegraf, golubovi su raznoslili rezultate sa sportskih terena.
I naravno, golubovi sou tijekom mnogih ratova prenosili mnoge važne poruke s fronta na front. Reuters, jedan od najpoznatijih svjetskih novinskih agencija svoje evropsko poslovanje počela je zahvaljujući golubovima. S radom je počela 1850 godine, a Reuters je u svojoj mreži imao 45 golubova. Jedan od prvih zadataka goluba novinara bio je prenošenje financijski vijesti iz Njemačke u Belgiju (relacija Achen-Bruxelles). Ptice su putovale bile brže od telegrafa (čija mreža nije bila dovoljno razvijena). Primjerice u dva sata golub je preleti 76 kilometara.
GOLUBOVI BROKERI
Vjerovali ili ne, ali golubovi su bili važan faktor u stvaranju svjetskih berzi općenito. Francuska porodica Rothschild, 1800. jedna od najbogatijih porodica, imala je svoju golubiju mrežu koja je raznosila odnosno važnim finansijskim institucijama tog doba širom Europe dostavljala važne finansijske informacije. Taj način pokazao se djelotvornijim od bilo kojeg drugog komunikacijskog kanala tog doba.
Foto: Reuters (...uz malu doradu 😉 )
Na taj način porodica Rothschild uvijek je bila korak ispred konkurencije i stekla je bogatstvo koje postoji i danas. Koliko god danas u nekim gradovima bili nepoželjni na trkama golubova u svijetu danas se okreću veliki novci. Na primjer, jedan od golubova šampiona prodan je za nevjerojatnih 132 hiljade dolara.
MLADI GOLUBOVI – ZAŠTO IH NE VIĐAMO?
Većina malih ptica svoje mlade napušta nakon dva do tri tjedna, a neke vrste čine to već nakon 10 dana. Golubovi su drugačiji. Prvi nekoliko dana nakon gniježđenja najopasnije je.Tada mladi mogu ispasti iz gnijezda. Tko preživi …
Prije nego svoje klince pošalju u samostalan život s njima provedu dva mjeseca. Mladim golubovima prilika je to za sazrijevanje, a mi ljudi obično ih iz tog razloga ne viđamo kao bebe golubove.
Mladi golub s roditeljima u gnijezdu ostaje dva mjeseca
zooportal.hr
